Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije

Narodnog preporoda 1

22000 Šibenik

00385 (0)22 244 818

info@zhm-skz.hr

 
  • Novosti
  • O nama
  • Ispostave
  • Dokumenti
    • Javna nabava
    • Financijska izvješća
    • Natječaji
    • Upravno vijeće
    • Pravilnici
    • Opći akti
  • Kontakt obrazac
  • Tijela zavoda
  • Djelatnost Zavoda
  • Katalog informacija
  • Edukacije i usavršavanja
  • Najčešća pitanja

prva-pomoc-hitna-medicina-sibenik

  • Opća bolnica Šibenik
  • Dom zdravlja Šibenik
  • Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije
  • Kada pozvati hitnu medicinsku službu?
  • Što će vas pitati medicinski dispečer?
  • Kako razgovarati s medicinskim dispečerom?
  • Zašto je ovo važno znati?
  • Korisni savjeti

Medicinski djelatnici

1. Da li je Hrvatski zavod za hitnu medicinu dio Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi republike Hrvatske?

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) je javna, zdravstvena i samostalna ustanova, započeo je s radom u svibnju 2009. godine, a osnovan je temeljem Uredbe Vlade RH o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kojom su definirane njegove ovlasti i područje djelatnosti (NN, 28/09). HZHM provodi načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa hitnoj medicinskoj službi, podržavajući potrebu za specijaliziranim pristupom kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Više informacija o samom Zavodu moguće je pronaći u ostalim rubrikama mrežnih stranica HZHM-a: www.hzhm.hr..

Opširnije...

Pacijenti

1. Kada pozvati hitnu medicinsku službu, a kada ne?

Hitna medicinska služba (HMS) zbrinjava stanja koja neposredno ugrožavaju ljudski život ili zdravlje te je brzina reakcije i dostupnost odlučujući čimbenik njezine učinkovitosti. Danas je uvriježeno mišljenje da HMS radi sve i svašta: pregledava grla, ispire uši, vodi djeda doma jer nitko nije došao po njega itd. Ovim putem želimo pojasniti građanima da se pozivanjem HMS-a za stanja koja nisu hitna nepotrebno i nepoželjno opterećuje sustav hitne službe koji nije neograničenih resursa. Zbrinjavanje ne-hitnih stanja oduzima vrijeme timu HMS-a pri izlasku na neophodnu intervenciju. Hitna stanja koja zahtijevaju neodložnu medicinsku skrb opisali smo u letku- Sve što trebate znati o HMS-u- koji možete pogledati ovdje. Informiranje građana o hitnim i ne-hitnim stanjima provodit će i medicinski dispečeri u medicinskim prijavno – dojavnim jedinicama (MPDJ-u), koji primaju sve pozive uplašenih građana. Uz pomoć Indeksa prijema hitnog poziva za MPDJ, medicinski dispečeri pozivateljima pružaju kvalitetnije medicinske savjete u slučajevima ne-hitnih stanja. Spomenuti Indeks, pruža im uvid u cijeli spektar stanja/simptoma, kojima na temelju razgovora s pacijentom utvrđuju stupanj prioriteta. Simptomi prvog stupnja hitnosti zahtijevaju žuran izlazak tima HMS-a na teren, simptomi drugog stupnja nude mogućnost odgode pružanja hitne medicinske skrbi (ukoliko postoji hitniji pacijent) ili se pacijenta upućuje izabranom liječniku opće/obiteljske medicine, dok se pozivatelje s simptomima trećeg stupnja hitnosti upućuje liječniku opće/obiteljske medicine.

Opširnije...

telefon-hitna-pomoc

telefon-hitna-pomoc

  • Ministarstvo zdravlja
  • Hrvatski zavod za hitnu medicinu
  • Hrvatski liječnički zbor
  • Hrvatska liječnička komora
  • Hrvatska udruga medicinskih sestara
  • Hrvatski zavod za javno zdravstvo
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Hrvatsko društvo za hitnu i internističku intenzivnu medicinu
  • Hrvatsko društvo za hitnu medicinu